Evropska unija je uvela sankcije na određene sektore ruske ekonomije i entitete za koje se smatra da pružaju podršku Rusiji u sektorima vojske i odbrane. Pored toga je, između ostalog, zabranila pružanje profesionalnih usluga pravnim licima osnovanim u Rusiji.
Da bi dalje sprovodila režim sankcija, EU sarađuje sa trećim zemljama kako bi se osiguralo zatvaranje „rupa“ u zakonodavstvu i sprečavanje zaobilaženja sankcija. U vezi sa tim, specijalni izaslanik EU, David O'Sullivan, potvrdio je da se već radi na saradnji sa zemljama poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, a očekuje se da će se i druge zemlje, poput Turske, pridružiti.
Oduzimanje imovine koja proizilazi iz kršenja sankcija jedna je od glavnih tačaka fokusa za sprovođenje sankcija u EU. Imovina koja proističe iz kršenja sankcija, poput novčanih sredstava primljenih radi izbegavanja finansijskih ograničenja sankcionisanog lica, može biti oduzeta u skladu sa propisima EU. Predložena direktiva EU o povraćaju imovine i oduzimanju sankcionisane imovine ima za cilj da omogući nacionalnim telima u EU da identifikuju, zamrznu, oduzmu i upravljaju sankcionisanom imovinom. Pojedine zemlje EU su predložile osnivanje centralnog tela u EU, sličnog Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC) u Sjedinjenim Američkim Državama, ali taj predlog još uvek nije realizovan u formi obavezujućeg dokumenta.
U sklopu 10. paketa sankcija EU sa početka ove godine, postoji pojačana obaveza izveštavanja nametnuta licima u EU. Ova obaveza se odnosi kako na imovinu koja je zamrznuta, tako i na imovinu koja „još uvek“ nije zamrznuta, kao i na kretanje imovine dve nedelje pre označavanja lica, odnosno imovine kao sankcionisane. Pored toga, pravna i fizička lica u EU moraju prijaviti detalje u vezi sa imovinom i rezervama Ruske centralne banke i National Wealth Fund. U okviru ovog paketa, EU je dodala još 87 pojedinaca i 34 entiteta na listu sankcija. Nova lista uključuje, između ostalog, Alfa-Bank, Rosbank, Tinkoff Bank, National Wealth Fund i Russian National Reinsurance Company. Označene su i ruske kompanije koje su uključene u vojne i odbrambene sektore, kao što su one koje proizvode projektile, bespilotne letelice, avione, vojna vozila, ratne brodove, kontrolne sisteme i one koji obezbeđuju snabdevanje ruskih oružanih snaga.
U narednim mesecima, biće ključno za kompanije da usklade svoje poslovanje sa regulativom EU, s obzirom na to da EU ide ka sve oštrijem i širem sprovođenju sankcija. To je posebno važno za kompanije koje pružaju finansijske usluge, jer bi transakcija ili lice koje učestvuje u transakciji moglo biti pogođeno sankcijama EU u zavisnosti od tokova novca. Reputacioni uticaj sprovođenja sankcija može biti značajan, jer može uticati na spremnost trećih strana da u budućnosti posluju sa ovim kompanijama.
Na osnovu navedenog, stiče se utisak da su dosadašnje sankcije bile samo pilot projekat EU, te da će se sada Rusija, ruske kompanije i ruski državljani suočiti sa znatno oštrijim sankcijama uz suženu mogućnost zaobilaženja primene važećih direktiva.