Radnja izvršenja krivičnog dela Poreska utaja
Poreska utaja je u Krivičnom zakoniku propisana na sledeći način:
Ko u nameri da on ili drugo lice potpuno ili delimično izbegne plaćanje poreza, doprinosa ili drugih propisanih dažbina, daje lažne podatke o stečenim prihodima, o predmetima ili drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj nameri, u slučaju obavezne prijave, ne prijavi stečeni prihod, odnosno predmete ili druge činjenice koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj nameri na drugi način prikriva podatke koji se odnose na utvrđivanje navedenih obaveza, a iznos obaveze čije se plaćanje izbegava prelazi milion dinara, kazniće se zatvorom od jedne do pet godina i novčanom kaznom.
Radnje izvršenja krivičnog dela poreska utaja postavljene su alternativo:
- davanje lažnih podataka o stečenim prihodima, predmetima ili drugim činjenicama od značaja za utvrđivanje poreskih obaveza,
- neprijavljivanje tih istih prihoda odnosno predmeta ili drugih činjenica koje su od značaja za utvrđivanje poreskih obaveza,
- prikrivanje poreskih obaveza.
Šta se smatra poreskom utajom?
Iako svako izbegavanje plaćanja poreza predstavlja utaju poreske obaveze, nije uvek u pitanju krivično delo. Biće krivičnog dela Poreska utaja iz člana 225. Krivičnog zakonika postavlja iznos od 1.000.000 dinara kao objektivni uslov inkriminacije, pa je reč o krivičnom delu samo ukoliko je utajena poreska obaveza iznad ovog iznosa. U suprotnom, reč je o prekršaju. Dodatno, da bi bilo reči o krivičnom delu poreska utaja, neophodno je da postoji namera da se ne izvrši plaćanje poreske obaveze.
Koji je period u kome se računa poreska obaveza?
Međutim, u biću ovog krivičnog dela nije naveden period u kome se računa poreska obaveza, tako da sa stanovišta Krivičnok zakonika ostaje otvoreno pitanje da li se poreska obaveza računa mesečno, kvartalno ili, pak, godišnje. Imajući to u vidu, odgovor valja potražiti u drugim poreskim propisima koji regulišu plaćanje poreskih obaveza. Tako, Zakon o PDV period obaveze obračuna i plaćanja PDV-a čini zavisnim od visine ostvarenih prihoda u prethodnom periodu (npr. kvartalni period za poreske obveznike koji su u prethodnih 12 meseci ostvarili prihod manji od 50.000.000 dinara, dok je ovaj poreski period mesec dana za poreske obveznike koji su u prethodnih 12 meseci ostvarili prihod veći od 50.000.000 dinara).
Zakon o porezu na dohodak građana propisuje da se godišnji porez na dohodak građana plaća po rešenju nadležnog poreskog organa na dohodak ostvaren u kalendarskoj godini, dakle na period od godinu dana.
U vezi sa navedenim pitanjem, dolazi se do zaključka da nema univerzalnog pravila po kome se različite vrste poreza mogu podvesti pod krivično delo poreska utaja, već period u kome postoji obaveza poreskog obveznika da obračuna i plati porez zavisi od konkretnog poreza, na šta je ukazao i Vrhovni kasacioni sud u svojoj presudi Kzz 942/2018 od 19. septembra 2018. godine.